Jaja ovog štetnika su bijele boje veličine 1mm. Nalaze se u gornjem dijelu krošnje na tankim izbojcima glatke kore. Ženka ih polaže u jednoslojnoj pločici i pokrivanih ljuščicama kako bi ih prikrila od prirodnih neprijatelja. Ženka polaže između 30 i 300 jaja. Gusjenice sa izlaze iz jaja krajem travnja početkom svibnja.  Prolaze kroz 6 stadija i mogu narasti do 5 cm. Ističu se skupine gusjenica koje se kreću kao procesije sa mjesta okupljanja do mjesta brsta. Mlade gusjenice su svijetlije boje i okupljaju se  na spojenim dijelovima listova. 

Tipične  kuglasta gnijezda (do veličine nogometne lopte) ili duguljasta gnijezda (do 1m), paučinaste nakupine ispunjene ekskrementima pojavljuju se u kasnijim stadijima, tek u 5 stadiju i nalaze se na deblu i rašljama ili donjim dijelovima jačih grana. Pojavljuju se sredinom lipnja.

Hrane se isključivo hrastovima (monofagi).

 U paučastim gnijezdima gusjenice se kukulje u srpnju i traje 3-5 tjedana.

Leptiri predstavljaju adultni stadij (imago) a pojavljuje se u srpnju i kolovozu. Oplođene ženke već drugu noć nakon kopulacije odlažu kompletan broj jaja. Iako i mužjaci i ženke mogu daleko letjeti, njihov je let dosta neprimjetan jer vrlo kratko žive.

Populacijska dinamika

Prema Dissescu (1968) gradacija traje između 7 i 10 godina, progradacija 3 do 4 godine, a kulminacija i do 6 godina.

Opasnosti

Za šumarstvo hrastov četnjak nema veći značaj budući da rijetko dolazi do golobrsta. Međutim, nekoliko golobrsta za redom mogu biti uzrokom odumiranja pojedinih stabala, jer se stablo slabije regenerira budući da je brst dosta kasan.

Puno važniji je javno-zdravstveni značaj ovog štetnika. Uzročnik iritira kožu (urtikarija), a ponekad uzrokuje i teže posljedice kao primjerice astmatski napada. Uzrok iritacija su fine mikroskopske dlačice 0.1-0,25mm. One se nalaze na jastučićima tzv. ogledalima sa gornje strane gusjenica. Kada gusjenice osjete opasnost, dlačice se lome i budu nošene vjetrom, kod suhog vremena na značajnije udaljenosti. Dlačice su ušiljene i imaju kuku te se ubuše u kožu. Na vrhu dlačice nalazi se prostor u kojem je protein tzv. thaumetopein koji izaziva reakciju imunog sustava, koja se manifestira kod svakog čovjeka na drugačiji način: od lokalne upale kože do anafilaktičkog šoka. Posljedice upale kože traju otprilike tjedan dana, a komplikacije nastaju kada je kontakt dlačica sa sluzi npr. očima. U gnijezdima se nalazi ogroman broj tih dlačica i mogu izazvati urtikariju i godinama nakon što gusjenice napuste gnijezdo.

Opasnost urtikarije počinje sredinom svibnja i traje sve do kasno u jesen. To je važno jer se otrovne dlačice nalaze u gnijezdima  i izravan kontakt stvara probleme naročito šumskim radnicima koji obaraju stabla sa gnijezdima. Stoga treba na to obratiti pažnju.

Opasna područja

Hrastov četnjak spada u kukce koje vole toplinu te će za odlaganje jaja ženka birati stabla gdje ima puno sunca, npr na rubovima šume, parkovima, soliteri i drvoredi, dakle tamo gdje ujedno najčešće borave ljudi. Tu igra značajnu ulogu i svjetlost gdje se u naseljenim područjima privlače leptiri. U šumi dobrog sklopa rijetko će se naći ovaj štetnik.

Prognoza

Od kolovoza ženke su položile jajna legla i to na tankim grančicama okrenute prema suncu. Određuje se gustoća populacije na način  da se odrežu  grane oko 1m velike ukupno 20 komada. Ona se odrežu nakon odbacivanja lista i spuštaju na tlo te odnose u laboratorij radi detaljnog pregleda i prognoze temeljem broja eklodiranih gusjenica. Smatra se da 2 jajna legla predstavljaju problem u higijenskom-zdravstvenom smislu. Kako leptiri dobro lete nije isključeno da se velika gustoća populacije pojavljuje na istim stablima više godina za redom, naročito kada postoji izvor svjetlosti

Mjere zaštite

Samo iznimno kada je opasnost za zdravlje ljudi velika

1. Zatvaranje staza puteva na kojima se nalaze gusjenice te postavljanje tabli koja ukazuju na opasnost
2. Mehaničko odstranjivanje gnijezda
3. Primjena zaštitnih sredstava

Ljudi koji provode zaštitne mjere moraju u potpunosti biti obučeni zaštitnom odjećom i maskama. Gnijezda se odstranjuju tako da se prvo prska sa vodom, a zatim odstranjuje usisavačima ili se spaljuju.

Zaštitna sredstva mogu se primijeniti samo do drugog stadija, budući da se otrovne dlačice nalaze na stadijima nakon drugog, pa i mrtve gusjenice predstavljaju opasnost. Važno je zato postaviti dobru prognozu za sljedeću godinu kako bi se na vrije obavilo prskanje.