Globalno je 2017. godina bila je treća uzastopna najtoplija godina u povijesti mjerenja temperature na Zemlji i rekordna po ekstremnim vremenskim događajima koji su prouzročili društvene i gospodarske poremećaje i gubitke. Iako pojedinačno malene, kronične promjene u temperaturi i količini padalina kumulativno dovode do promjene okolišnih uvijeta u mjeri koja za posljedicu ima poremećaje ekološkim u odnosima koji vladaju u šumskim ekosustavima određenog područja. Ekspanzija populacija mediteranskog borovog potkornjaka koja je zabilježena u 2017. godini na području Dalmacije mogao bi biti jedan od primjera takvih posljedica. S druge strane, ekstremne klimatske pojave mogu uzrokovati drastične poremećaje i akutne posljedice za zdravstveno stanje šuma bilo izravnim abiotskim djelovanjem ili posljedičnim koje se očituju u populacijskim ekspanzijama autohtonih štetnih organizama. Jedan od takovih scenarija je i pojava potkornjaka na području Gorskog kotara nakon jakog ledoloma u proljeće 2014. godine.

Invazivne vrste i dalje predstavljaju realnu i veliku opasnost za šumske ekosustave. Poznate su posljedice nedavne pojave kestenove ose siškarice, čija je populacija uspješno kontroliranabiološkim sredstvima kontrole u vidu specijaliziranog parazitoida.Najnoviji primjerinvazivnog štetnika u Hrvatskoj je hrastova mrežasta stjenica koja se i 2017. godine uspješno širila prema zapadnim dijelovima Hrvatske. Ne manje važno, promjene okolišnih uvjeta uzrokovane klimatskim primjenama dovode i ekspanzije areala autohtonih štetnih organizama. Dokaz takvih posljedica već je zabilježen na području Europe na primjeru širenja areala borovog četnjaka od juga prema sjeveru: Znanstvena istraživanja predviđaju i pomicanje populacija gubara od juga prema sjeveru, a takav se razvoj događanja vjerojatno može očekivati i za druge termosenzitivne vrste autohtone u Europi.

Godišnje izvješće IPP-a za 2017. i prognoze za 2018. godinu možete preuzeti u Prilogu: