O nama

Izvještajno-prognozni poslovi u šumarstvu imaju svoj organizirani početak 1980. godine kada je tadašnji Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo svojim Rješenjem, a u skladu sa Zakonom o zaštiti bilja od bolesti i štetočina, Šumarskom institutu povjerio obavljanje poslova za zaštitu bilja i izvještajno-prognoznih poslova. U Odjelu za zaštitu šuma osnovana je Dijagnozno-prognozna služba (DPS) u šumarstvu SR Hrvatske. Prema Planu rada započelo je organizirano praćenje biljnih bolesti i štetnika u šumarskoj operativi na području cijele Hrvatske i izvještavanje o pojavi i intenzitetu napada biljnih bolesti i štetnika te slanje izvješća, uzročnika i oštećenoga biljnog materijala u DPS u Šumarski institut. Šumarski institut već je ranije pokazivao inicijativu za organiziranje DPS-a u SR Hrvatskoj, jer je 1977. izrađen priručnik pod naslovom Upute za kontrolu nekih značajnih šumskih štetnika u dijagnostičko-prognostičke svrhe na području SR Hrvatske. To je bio prvi priručnik za šumarsku operativu. Od 1980. godine do danas, a od 1. 1. 2006. prema novom i trenutačno vrijedećem Zakonu o biljnom zdravstvu (NN 75/05), redovito se prati stanje biljnih bolesti, štetnika i ostalih štetnih biotičkih i abiotičkih čimbenika u šumama RH. U razvoju IPP-a važnu ulogu odigralo je Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za šumarstvo, koje je prepoznalo važnost dobro organiziranih IPP-a i važnost opremljenosti laboratorija te su od 2010. godine u opremanje laboratorija, znanstvena istraživanja, bazu podataka i edukacije uložena velika sredstva koja su znatno unaprijedila i osuvremenila rad IPP-a za koji se danas može reći da je organiziran i radi na suvremenim, znanstveno utemeljenim spoznajama koje korisnicima pružaju kvalitetne i trenutačno dostupne informacije, rezultate i usluge. Danas se na portalu Štetnici Hr (http://stetnici.sumins.hr), koji obuhvaća i digitalnu bazu svih podataka IPP-a, mogu naći aktualne informacije iz problematike zaštite šuma u Hrvatskoj. Organizirano praćenje štetnih organizama služi boljem razumijevanju štetnika od kojih su neki redovito ili u ciklusima prisutni u našim šumama, kao primjerice gubar ili jasenova pipa te uzrokuju velike financijske gubitke i destabiliziraju vitalnost čitavih šuma.

Prema poslovima i zadacima iz Članka 64. Šumarski institut, Jastrebarsko (preko Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje) pravna je osoba s javnim ovlastima koja obavlja sljedeće poslove i zadatke:

1. prati zdravstveno stanje šuma na šumskim površinama radi prikupljanja podataka o pojavi, intenzitetu napada, populaciji i proširenosti organizma štetnih za šumsko bilje i biljne proizvode i o tome vodi sustavnu evidenciju,
2. prikuplja biološke, meteorološke i druge podatke važne za prognoziranje pojave šetnih organizama,
3. prognozira pojavu štetnih organizama te razvoj kretanja njihove populacije i određuje optimalne rokove za njihovo suzbijanje,
4. obavlja poslove otkrivanja štetnih organizama,
5. obavlja laboratorijske analize i testiranja bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta radi određivanja štetnih organizama i utvrđivanja stupnja zaraze,
6. izvještava o prisutnosti, pojavi i širenju štetnih organizama,
7. procjenjuje rizik od štetnih organizama,
8. razrađuje i predlaže preventivne mjere i mjere suzbijanja štetnih organizama,
9. provodi zdravstvena i druga istraživanja iz područja biljnog zdravstva
10. daje posjednicima stručna mišljenja u vezi sa zdravstvenom zaštitom bilja,
11. podučava posjednike, pružatelje usluga i druge sudionike uključene u poslove zdravstvene zaštite bilja o štetnim organizmima, fitosanitarnim mjerama i načinu obavljanja pojedinih poslova iz područja biljnog zdravstva,
12. sudjeluje u provedbi programa sprječavanja širenja štetnog organizma u skladu sa člankom 6 Zakona,
13. sudjeluje u uvođenju i razvoju informacijskog sustava,
14. obavlja druge stručne i tehničke poslove za koje je ovlašten.

U okviru svojih zadataka u Zavodu se dostavljaju uzorci dijelova stabala napadnutih od različitih štetnika. Uzorci se različitim metodama laboratorijski pripremaju za analizu. Nakon analize determinira se vrsta štetnog organizma te se daju preporuke za suzbijanje. O tome se izrađuje pismeno izvješće.

Cjenik usluga

• Analiza uzoraka, determinacija uzročnika i preporuka za zaštitu - 350,00kn
• Izdavanje pismenog nalaza i preporuke - 100,00kn
• Posebana analiza koja iziskuje detaljniju obradu, cijena prema utrošku radnih sati /sat - 250,00kn
• Uzimanje uzoraka na terenu (dnevnica) /dan - 500,00kn
• Troškak prijevoza /km - 2,00kn

u cijenu je uračunat PDV

Temeljem Zakona o biljnom zdravstvu (NN 75/05) Hrvatski šumarski institut ovlašten je za obavljanje poslova i zadataka koji se odnose na zdravstveni pregled rasadnika u kojima se pretežno uzgaja šumsko bilje (šumske sadnice listača i četinjača). To su uglavnom rasadnici koji su u vlasništvu „Hrvatskih šuma” d.o.o. i tek 2 rasadnika u privatnom vlasništvu. Zdravstvene preglede rasadnika Hrvatski šumarski institut obavlja od 2008. godine do danas. Aktivnih šumskih rasadnika s prijavljenom proizvodnjom biljaka od 2008. do 2010. godine bilo je 33. Godine 2011. rasadnici pod UŠP Split prestali su s proizvodnjom biljaka i u razdoblju od 2011. do 2013. godine proizvodnju bilja prijavilo je 28 šumskih rasadnika u vlasništvu „Hrvatskih šuma” d.o.o. i jedan privatni rasadnik. Godine 2014. prema odluci „Hrvatskih šuma” d.o.o. smanjen je broj aktivnih rasadnika na 23 koji su preuzeli proizvodnju preostalih rasadnika iz ekonomskih i organizacijskih razloga. Zdravstveni pregledi rasadnika obavljaju se dva puta godišnje. Vodi se zapisnik o pregledu i uzimanju uzoraka. Zapisnik je ujedno i potvrda o zdravstvenom stanju bilja namijenjenog sadnji sukladno čl. 34. Pravilnika o fitosanitarnom upisniku i biljnim putovnicama (NN 54/07). Biljna putovnica uvedena je 2009. godine. To je službena etiketa ili isprava kojom se potvrđuje da bilje udovoljava fitosanitarnim zahtjevima propisanim Zakonom o biljnom zdravstvu. Osigurava sljedivost u slučaju izbijanja zaraze od prodajnog mjesta do krajnjega korisnika. Zdravstvenim pregledima utvrđuje se prisutnost odnosno odsutnost karantenskih bolesti i štetnika, gospodarskih bolesti i štetnika te šteta od abiotičkih čimbenika. Ako su prisutni simptomi oštećenja, vizualnim pregledom određuje se uzročnik ili se uzimaju uzorci biljaka ili biljnih dijelova za laboratorijsku analizu i determinaciju uzročnika u entomološkom i fitopatološkom laboratoriju Hrvatskoga šumarskog instituta. Djelatnici Zavoda zaduženi za zdravstvene preglede rasadnika daju mišljenje i preporuke za provođenje zaštitnih mjera u cilju suzbijanja i iskorjenjivanja štetnih organizama. Ako tijekom godine primijete prisutnost štetnih organizama, zaposlenici rasadnika obavještavaju djelatnike Zavoda i šalju uzorke na analizu i mišljenje. razdoblju od 2008. godine do danas, u kojem Hrvatski šumarski institut provodi zdravstvene preglede, utvrđeno je da nije bilo prisutnih karantenskih bolesti niti štet nika prema Pravilniku o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama (NN 74/06). Na biljnome materijalu utvrđen je manji broj gospodarskih bolesti i štetnika slabog intenziteta zaraze te oštećenja uzrokovana abiotičkim čimbenicima. Od gospodarski štetnih organizama na hrastu najčešće je utvrđena pepelnica (Erysiphea alphitoides) i mala hrastova osa listarica (Caliroa annulipes), na jasenu jasenova pipa (Stereonichus fraxini), na crnom boru osip iglica (Lophodermium pinastri) i crvena pjegavost iglica (Mycosphaerella pini), na smreci Botrytis cinerea i Fusarium spp., uzročnici polijeganja i sušenja vršnih izbojaka. Od abiotičkih čimbenika nepovoljni klimatski uvjeti poput obilnih kiša i naglih promjena temperaturnih prilika bili su uzrok oštećenja pojedinih vrsta biljaka. U slučaju pojave štetnog organizma primjenjivale su se hitne zaštitne mjere, odstranjivale su se zaražene biljke ili biljni dijelovi i tretirale su se zaštitnim sredstvima. Redovitim praćenjem zdravstvenog stanja u rasadnicima i pravovremenim zaštitnim mjerama osigurano je dobro zdravstveno stanje biljaka.

Zavod izrađuje elaborate zdravstvenog stanja pojedinačnog drveta te parkova i šuma kojima se utvrđuje aktualno stanje prisutnosti i identifikacija štetnoga biotičkog čimbenika. Rezultati su procjene opasnosti od lomova, savjeti o sanaciji stabala, preporuke o primjeni određenih mjera njege i slično. Izrađene studije i elaborati pomažu naručiteljima u donošenju odluka o daljnjem postupanju sa stablima. Urbano zelenilo kao sastavni dio životnog prostora modernoga urbanog čovjeka oplemenjuje i povećava životnu kvalitetu građana. Raspored i struktura vrsta drveća potpuno je podčinjeno potrebama i željama čovjeka. Jak antropogeni utjecaj i klimatski uvjeti u gradskom prostoru za drveće je nepovoljnije nego u prirodnim ambijentima. Zrak je suši, manje je zračne vlage, temperature su više, a insolacija jača. Oborine često ne dođu do korijenja zbog popločene zemlje. To su osnovni razlozi koji uzrokuju probleme vitalnosti i statike urbanog drveća te traže detaljnu stručnu analizu svakoga pojedinačnog stabla. U svrhu održavanja vitalnosti i statike stabla zahtijevaju njegu, koja je u većini gradova ipak zapostavljena. Uz neadekvatnu njegu i nestručne zahvate sve više dolazi do problema opasnih lomova dijelova ili čitavog stabla, što je u gusto naseljenom prostoru velika opasnost za materijalna dobra i živote građana. Preventivno djelovanje u svrhu prognoziranja i sprječavanja takvih lomova odgovoran je i stručan posao. Uz sve navedeno u velikom broju naših parkova stabla su dosegnula stanovitu starost, dimenzijama su velika, a često slabije fiziološke kondicije. Na njih se dodatno negativno utječe kopanjem kanala i drugim mehaničkim radovima kojim se oštećuje korijenje, narušava vitalnost i mehanička stabilnost. Na deblu često dolazi do ozljeđivanja zbog vandalizma, prometnih nesreća i slično. Fitotoksične tvari kao što su životinjska mokraća, sol za posipavanje cesta, otpadno ulje iz automobila i ispušni plinovi također štetno djeluju i preko lišća i putem korijenja. U sloju pedosfere zbiva se niz nepovoljnih procesa. Tlo je zbijeno, vrlo često popločeno, čime je spriječena normalna izmjena tekućina i plinova. Ukratko se može reći kako su parkovi u većini gradova u vrlo lošem stanju prije svega zbog neprovođenja adekvatnih njega, a negativan antropogeni utjecaj zajedno s drugim biotičkim i abiotičkim čimbenicima dolazi jače do izražaja. Najvažniji štetni čimbenici koji utječu na stabla urbanih sredina mogu se podijeliti na antropogene, biotičke i abiotičke. Kombinacija čimbenika – trenutačni i jaki stress zbog jednog od štetnih čimbenika (npr. defolijacija) i/ili kronični i trajni stres (npr. nedostatak hraniva ili loši stanišni uvjeti) utječu na sposobnost stabla da podnese daljnji stres okoline. Ako se takve stresne situacije nastavljaju, ti se čimbenici kumuliraju i stablo postaje sve slabije i slabije te postaje neotporno i na slabije patogene čimbenike te konačno ugiba od interakcije. Iskustva pokazuju kako su najčešći štetni čimbenici propadanja stabala u urbanoj sredini: posipavanje solju, mehaničke štete zbog osobnih i teretnih vozila te vozila za održavanje cesta, štete od zagađenja, visoke temperature tijekom ljeta, nedovoljna opskrbljenost vodom, prečesto i nepravilno orezivanje, prisutnost kukaca, gljive u krošnji, gljive truležnice drva. Gljive truležnice posebno se naglašavaju u kompleksu štetnih čimbenika na urbanim stablima. One uzrokuju razlaganje drva (lignin, celuloza, hemiceluloza), što znatno utječe na stabilnost stabala i grana. Bitno je utvrditi koja stabla imaju simptome napada gljiva truležnica i koje su to vrste kako bi se na vrijeme poduzele potrebne mjere sanacije grana ili cijelih stabala te procijeniti statičku sigurnost vizualnim metodama ili primjenom instrumenata.

Invazivni organizmi izazivaju poseban interes u pogledu zaštite prirode i okoliša, pa tako i šuma i poljoprivrednih kultura. Za šumarstvo Hrvatske opasnost širenja invazivnoga štetnog organizma biva vidljiva 2007. godine kada se u Turnju u jednom rasadniku pojavljuje azijska strizibuba – Anoplophora chinensis (Slika 40). Općenito se važnost invazivnih štetnih organizama povećala s porastom robne razmjene kao produkta slobodne međunarodne trgovine. Usprkos sve rigoroznijim zahtjevima kontrole prisutnosti organizama u svrhu izdavanja biljnih putovnica i osiguranja robe slobodne od štetnika (eng. pest free certificate) na mjestu odašiljanja, ipak se događaju slučajevi transfera neželjenih organizama na odredišta diljem svijeta, pa tako i Europske unije i Hrvatske. Mnogi organizmi bivaju transferirani u nova staništa, no nije svima uvijek posvećena jednaka pozornost. Ponajprije to ovisi o biološkim i ekološkim osobinama organizama, sposobnosti njihove prilagodbe na novo invadirano stanište i naposljetku o njihovu utjecaju na invadirani ekosustav. Zbog svih navedenih činjenica javlja se potreba za praćenjem invazivnih organizama na odredištima, dakle na području EU-a. U skladu s time Ured za hranu i veterinarstvo (FVO – Food and Veterinarean Office) i Europska organizacija za zaštitu bilja (EPPO – European and Mediterranean Plant Protection Organisation) pokreću programe posebnih nadzora invazivnih organizama u poljoprivredi i šumarstvu na području Europe. Nadzori djeluju na principu kategoriziranih lista opasnosti na kojima se nalaze popisi organizama ovisno o biološkim i ekološkim osobinama pojedinog organizma, njegovoj opasnosti za ekosustave te ustanovljene prisutnosti na području Europe. Usklađivanjem s europskim zakonodavstvom od 2000. godine počinje provedba programa posebnog nadzora invazivnih organizama na području Republike Hrvatske. Programe posebnih nadzora na području Republike Hrvatske koordinira Ministarstvo poljoprivrede, a prema članku 64. Zakona o biljnom zdravstvu (NN 75/05, 25/09, 55/11) od 2005. godine poslove nadzora u šumama Republike Hrvatske provodi Hrvatski šumarski institut. To znači da se za pojedine organizme iz popisa A1, A2 i Alert liste Europske organizacije za zaštitu bilja (EPPO), svake godine izrađuju planovi aktivnosti glede otkrivanja i dojave prisutnosti karantenskog organizma, kako bi se na vrijeme poduzele odgovarajuće mjere eradikacije. Hrvatski šumarski institut u suradnji sa šumarskom inspekcijom uzima uzorke, doprema ih u laboratorij, gdje se ispituje prisutnost štetnog organizma prema protokolima EPPO-a. Prema dodijeljenim ovlastima, a u skladu s procijenjenim rizikom pojave i opasnosti od potencijalnih šteta te kadrovskim i materijalnim kapacitetima, djelatnici Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje od 2010. godine provode posebni nadzor štetnih organizama: Bursaphelenchus xylophilus – borova nematoda, Dryocosmus kuriphilus – kestenova osa šiškarica, Anoplophora chinensis – azijska strizibuba, Gibberella circinata – smolasti rak bora, Chalara fraxinea – odumiranje jasena, Eutypella parasitica – rak kore javora, Globodera sp. – cistolike krumpirove nematode. Posebni nadzor nad organizmima djelatnici Zavoda provode u suradnji sa Zavodom za zaštitu bilja, Fitosanitarnom inspekcijom te Šumarskom inspekcijom.

U 2017. djelatnici HŠI proveli su nadzor nad 16 invazivnih organizama:

1. Anoplophora chinensis
2. Anoplophora glabripennis
3. Aromia bungii
4. Agrilus auroguttatus
5. Agrilus anxius
6. Agrilus planipennis
7. Dendrolimus sibiricus
8. Monochamus spp.
9. Bursaphelencus xylophilus
10. Gibberela circinata
11. Geosmithia morbida i vektor Pytophtorus juglandis
12. Xylosandrus crassiusculus
13. Polygraphus proximus
14. Atropellis sp.
15. Pissodes sp.
16. Popilia japonica

U okviru Zavoda od početka su djelovala dva osnovna laboratorija: entomološki i fitopatološki. Za laboratorije je vrlo važna godina 2010., kada se sredstvima osiguranim u proračunu temeljem članka 10. stavka 3. Zakona o biljnom zdravstvu (NN 75/05) počinje ulagati u preuređenje prostora. Postupno se ulaže u opremu od 2010., pa se već 2012. oprema molekularni laboratorij unutar entomološkog laboratorija sa zadatkom istraživanja populacija štetnika, ali i identifikacije štetnih organizama. Velik napredak postignut je 2013. godine osnivanjem klima-laboratorija (Slika 43) u potpuno novom prostoru, u kojemu se simuliraju kontrolirani uvjeti temperature, vlage i svjetla. U takvim uvjetima razvojni stadiji štetnika i fenofaze biljnog materijala odvijaju se znatno brže te omogućuju brzu detekciju i odluku o provođenju zaštitnih mjera. Vezano uz klima-laboratorij treba spomenuti i inovaciju, koja je razrađena u svrhu praćenja ranih defolijatora u hrastovim šumama, kojom se rezultati iz laboratorija upisuju izravno u bazu podataka vidljivu promptno na internetu. Taj podatak služi operativi na terenu za provjeru na terenu i ispravno odlučivanje o potrebama poduzimanja zaštitnih mjera. Za istraživanja biljnih bolesti dosadašnjim investicijama u fitopatološkom laboratoriju omogućena je kvalitetnija analiza i otkrivanje štetnih mikroorganizama i makroorganizama. Nabavljena je dodatna oprema za postojeće mikroskope koju čine kamera, računalo i programska podrška, koji služe izmjerama spora važnih kod determinacija gljiva. Novi laboratoriji i oprema očekivano su doprinijeli velikom napretku Zavoda kroz brže analize, povećanje kapaciteta uzoraka, ubrzavanje ciklusa razvoja i praćenja štetnog organizma. Ne izostaju i rezultati u ranom otkrivanju i determinaciji invazivnih štetnih organizama.