Globalno je 2018. godina bila četvrta uzastopna najtoplija godina u povijesti mjerenja temperature na Zemlji i sa brojnim kestremnim vremenskim događajima. Iako pojedinačno malene, kronične promjene u temperaturi i količini padalina kumulativno dovode do promjene okolišnih uvijeta u mjeri koja za posljedicu ima poremećaje ekološkim u odnosima koji vladaju u šumskim ekosustavima određenog područja. Ekspanzija populacija mediteranskog borovog potkornjaka koja se nastavila i u 2018. godini na području Dalmacije, mogao bi biti jedan od primjera takovih posljedica. Pored toga, ekstremne klimatske pojave mogu uzrokovati drastične poremećaje i akutne posljedice za zdravstveno stanje šuma, bilo izravnim abiotskim djelovanjem ili posljedičnim koje se očituju u populacijskim ekspanzijama autohtonih štetnih organizama. Jedan od takvih scenarija je i pojava potkornjaka na području Gorskog kotara nakon jakog ledoloma u proljeće 2014. godine.

Invazivne vrste i dalje predstavljaju realnu i veliku opasnost za šumske ekosustave. Zorni primjeri su pojava azijske strizibube, invazija kestenove ose šiškarice te hrastova mrežasta stjenica koja se i 2018. godine širila prema zapadnim granicma Republike Hrvatske. Ne manje važno, promjene okolišnih uvjeta uzrokovane klimatskim primjenama dovode do ekspanzije areala autohtonih štetnih organizama. Dokaz takovih posljedica već je zabilježen na području Europe na primjeru širenja borovog četnjaka od juga prema sjeveru. Znanstvena istraživanja predviđaju i pomicanje areala gubara od juga prema sjeveru, a takav se razvoj događanja vjerojatno može očekivati i za druge termosenzitivne vrste autohtone u Europi.

Tijekom 2018. godine na vrijeme su odrađeni svi planirani poslovi Izvještajno prognoznih poslova u šumarstvu uz odličnu suradnju Hrvatskog šumarskog instituta i Ministarstva poljoprivrede RH, Uprave za šumarstvo.