Klima i promjena klime su bile jedna od glavnih svjetskih tema tijekom 2007. godine. U cijelom svijetu su održane brojne radionice, paneli i sastanci sa tematikom promjene klime i utjecaja tih promjena na okolinu i vegetaciju. Klimatske promjene stalno su se javljale u Zemljinoj povijesti, ali je danas zabrinjavajuća njihova brzina i naša odgovornost za njih. Klimatske promjene pogađaju šumu. Stabla se ne mogu «skloniti» u područja s pogodnijom klimom. Životni ritam stabala i šumskih ekosustava ne mogu se brzo prilagođavati novim uvjetima okoline.

Klima i promjena klime su bile jedna od glavnih svjetskih tema tijekom 2007. godine. U cijelom svijetu su održane brojne radionice, paneli i sastanci sa tematikom promjene klime i utjecaja tih promjena na okolinu i vegetaciju. Klimatske promjene stalno su se javljale u Zemljinoj povijesti, ali je danas zabrinjavajuća njihova brzina i naša odgovornost za njih.

Klimatske promjene pogađaju šumu. Stabla se ne mogu «skloniti» u područja s pogodnijom klimom. Životni ritam stabala i šumskih ekosustava ne mogu se brzo prilagođavati novim uvjetima okoline.

Kada se naruši odnos oborina i temperatura dolazi do stvaranja nepovoljnih stanišnih uvjeta za biljne vrste, posebno za one osjetljivije kao npr. smreka i jela. Kada uz to nastupe i povoljniji uvjeti za razvoj štetnika (više temperature što može utjecati na broj generacija godišnje) stvara se kompleks nepovoljnih čimbenika koji utječu na fiziološko i zdravstveno stanje stabala.

Već su sada vidljive neke posljedice promjene klime: stres i štete od suše, česta nevremena koja uzrokuju vjetrolomove i vjetroizvale, masovne pojave nekih štetnika npr. potkornjaka i šumski požari.

Kukci su jedni od organizama koji pozitivno reagiraju na promjenu klime. Što je toplije to je brži njihov razvoj, kod nekih se povećava broj generacija godišnje. Blage zime bez jakih mrazova (kakva je bila i zima 2006./2007.) omogućavaju preživljavanje većeg broja jedinki.

Jedan iznadprosječno topli i suhi vegetacijski period stvara povoljne uvjete za povećanje gustoće populacije kukaca pa tako i štetnika u šumi. Primjer takvog nepovoljnog razvoja situacije je pojava hrastovog četnjaka (Thaumatopoea processionea) u Bavarskoj. Ovaj štetnik, koji preferira toplija staništa proširio se na područjima gdje do sada nije bio prisutan, a javio se takvim intetnzitetom da je izazvao golobrst na stablima u gradovima i u šumama.

Problematika potkornjaka se nastavlja rješavati integriranim metodama zaštite šuma. Ove, 2008. godine dogovoreno je nešto ranije slanje uzoraka hrastovih grana na analizu u Šumarski institut, Jastrebarsko. Na to nas je ponukalo rano i toplo proljeće 2007. godine kada su mjere zaštite planirane u zadnji čas. Ranija dostava uzoraka i raniji rezultati analiza trebaju doprinijeti pravovremenoj dostupnosti podataka i u konačnici boljem planiranju zaštitnih mjera.

Ovo izvješće sastoji se iz dva bitna segmenta: analize pojave štetnih čimbenika u šumama kojima gospodare «Hrvatske šume» d.o.o. i poduzetim mjerama zaštite tijekom 2007. godine i prognoza pojave najznačajnijih šumskih štetnika za 2008. godinu.