Arišev moljac tuljčar (Coleophora laricella)


Arišev moljac tuljčar ima veće značenje u šumarstvu i poznat je kao najznačajniji štetnik ariša, no čest je štetnik i na arišima koji se uzgajaju u ukrasne svrhe.
DOMAĆINI

Ariši (Larix spp.)

BIOLOGIJA
Ima jednu generaciju godišnje. Leptiri se roje krajem svibnja i tijekom lipnja i aktivni su tokom dana, naročito popodne po sunčanom i tihom vremenu. Ženke žive 2-3 tjedna i posle kopulacije polažu jaja pojedinačno sa donje strane iglica na kratkim izbojcima. Jedna ženka položi 50-60 jaja. Embrionalni razvoj traje oko 2 tjedna. Na mjestu gdje je jaje zaljepljeno na iglicu, gusjenica prodire  u unutrašnjost iglice izgrizajući hodnik prema vrhu. Gusjenice rastu veoma sporo. Prvi vidljivi simptomi su minirani dijelovi iglice, koji su svjetlije boje. Početkom rujna pri vrhu iglica se uočavaju bijeli minirani djelovi dugi 4-7 mm. Sredinom rujna gusjenica u osnovi izgriženog dijela iglice pravi kružni zarez i pregriza minirani dio iglice, koji upotrebljava kao kućicu (tuljac) koju stalno nosi sa sobom. Kreće se pomoću prsnih nogu koje izvlači kroz prednji otvor tuljca. Sa njim dolazi do zdrave iglice, za koju čvrsto pričvršćuje tuljac paučinastim nitima i uvlači se u iglicu, čiji sadržaj potpuno izgriza, ostavljajući samo epidermis. Te mine su kratke jer je gusjenica uvijek jednim dijelom u kućici, koju ne napušta. Na jednoj iglici može napraviti i više takvih mina. Dio iglice iznad mine se ubrzo suši, dobijajući žutosmeđu boju. Prije nego što u jesen ariš odbaci iglice, gusjenice su spremne za prezimljavanje. One se pričvršćuju na grančice, pupoljke, koru na granama ili na stablu i zatvaraju zadnji otvor kućice paučinastim nitima. U proljeće se aktiviraju krajem travnja ili početkom svibnja i odlaze na tek krenule izbojke i iglice. Proljetni brst traje 3-4 tjedna. Pred završetak razvoja, gusjenica pričvršćuje kućicu uz iglicu ili grančicu i u njoj se kukulji. Leptiri se razvijaju nakon desetak dana.

SIMPTOMI
Vrhovi iglica postaju svijetlosmeđi, naročito u unutarnjem dijelu krošnje. Unutrašnjost iglice je izjedena. Od rujna se može naći gusjenični tuljac kojim se obavijaju ličinke. Lako se dijagnosticira po gusjeničnim tuljcima.

ŠTETNOST
Gusjenice C. Laricella uništavaju iglice svih vrsta ariša. Jesenja ishrana gusjenica nije naročito značajna. Proljetni brst je znatno opasniji. U slučaju jačeg napada, na jednom izbojku se može naći velik broj gusjenica. Tada stabla ariša ostaju bez iglica, odnosno trpe potpunu defolijaciju. To dalje dovodi do fiziološkog slabljenja stabla, čime se povećava opasnost od pojave sekundarnih štetnika. Posljedica napada je i gubitak prirasta. 

Podijeli na Facebooku
  • Štetni kukci