Azijske strizibube (Anoplophora chinensis i A.glabripennis)


Podrijetlom su iz Azije, a dosada su unesene u nekoliko država Europe i Sjeverne Amerike. Azijska strizibuba poznatija iz stručne literature kao Citrus Longhorn Beetle (CLB) prvi je puta pronađena u našoj zemlji u 2007. godini u rasadniku MBM u Turnju u Zadarskoj županiji, a laboratorijske analize su potvrdile pozitivne nalaze na istoj lokaciji u 2008. godini na sadnicama javora i ruže te u 2009. i 2010. godine na sadnicama javora. Sve zaražene sadnice su uništene kao i ostale sadnice bez simptoma zaraze, a podrijetlom su iz iste pošiljke.
DOMAĆINI

Azijska strizibuba pripada skupini polifagnih štetnih organizama i prema do sada poznatim podacima dolazi na vrstama iz slijedećih rodova:  Acer, Aesculus,  Alnus, Betula, Carpinus,  Corylus, Cotoneaster, Crataegus, Fagus, Ficus, Fraxinus, Malus, Morus, Platanus, Populus, Prunus, Pyrus, Quercus, Rosa, Salix i Ulmus.

BIOLOGIJA

Potpuni razvojni ciklus (od jaja do odraslog oblika) kod azijske strizibube u prirodnim uvjetima ili u područjima gdje se nedavno štetni organizam udomaćio traje 1 - 2 godine ovisno o klimatskim uvjetima, dominantno ovisi o temperaturi (Adachi, 1990) kao i o uvjetima hranjenja (Adachi, 1994., Haack i sur., 2010). Izlazak odraslog oblika je u razdoblju od svibnja do kolovoza. Odmah nakon izlaska odrasli oblici hrane se do spolne zrelosti lišćem, peteljkama i korom mladih izbojaka. Odlaganje jaja počinje tjedan dana nakon kopulacije. Inkubacija odloženih jaja traje 15 do 20 dana i ovisi o temperaturnim uvjetima (Maspero i sur., 2007). Ličinka prvoga i drugoga razvojnog stadija na početku radi komoru u području kambija, a nakon toga treći razvojni stadij izgriza hodnike unutar floema i u vanjskom sloju ksilema. Kasniji razvojni stadiji ličinke ulaze dublje u tkivo drva u najniže dijelove debla i korijena. Kukuljenje se događa u drvu, često blizu, iznad područja hranjenja.

SIMPTOMI
Simptomi na biljkama domaćina koji upućuju na zarazu azijskom strizibubom su izlazni otvori širine do 1cm, zatim hodnici u drvu i žive ličinke, zadebljanja izbojaka ili debla, piljevina na površini zemlje oko debla te prisutnost imaga. 

ŠTETNOST
Do sada su ove vrste nađene samo u parkovima ili rasadnicima, ali njihova lakoća prilagodbe, nedostatak prirodnih neprijatelja i brzina širenja, ukazuju kako bi njihova pojava u šumama imala katastrofalne posljedice. Mjere zaštite vrlo su ograničene, jer kukci veći dio života provode zaštićeni u drvetu. Zbog toga je sprječavanje unašanja najviši prioritet.


Podijeli na Facebooku
  • Karantenski organizmi