Bagremov moljac miner (Parectopa robiniella)


P. robiniella je alohtona vrsta, koja je iz Sjeverne Amerike unešena u Europu 1970. godine i to u Italiju u blizini aerodroma u Milanu. U Hrvatskoj je zabilježena 1983. godine. Ovaj se miner smatra jednim od najznačajnijih bagremovih štetnika posebno u onim zemljama gdje bagrem ima značajnu ulogu kao šumska vrsta (npr. Mađarska). 
DOMAĆIN

Robinia pseudoacacia L. – obični bagrem

BIOLOGIJA
Ima dvije generacije godišnje. Leptiri se roje od kraja svibnja do druge polovice lipnja. Nakon kopulacije ženka polaže jaja na naličje bagremovih listova. Prva dva larvalna stadija se razvijaju u minama koje su uočljive samo sa donje strane lista. Odmah poslije drugog presvlačenja, larva trećeg stupnja progriza mezofil, prelazi na lice lista i ispod epiderme nastavlja sa ishranom formirajući minu karakterističnog prstolikog oblika. U toj mini larva se presvlači još tri puta, a po završetku razvoja napušta minu, spušta se svilenkastom niti na zemlju i tu, u površinskom sloju zemlje ili između biljnih ostataka formira kokon. Razvoj gusjenice traje 30-40 dana, od čega je za razvoj prva dva larvalna stadija potrebno 10-15 dana. Leptiri naredne generacije javljaju se od polovice lipnja do kraja kolovoza.

SIMPTOMI
Velike prstolike mine s gornje strane lista. Često je broj početnih mina znatno veći od broja završnih, jer zbog veličine lista sve larve koje započnu razvoj nisu u mogućnosti i da ga završe. Pri većoj brojnosti mine se međusobno spajaju tako da je cijela površina lista prekrivena minama.

ŠTETNOST
Napad ovog moljca smanjuje asimilacijsku površinu i uzrokuje defolijaciju do koje, kod jakog napada, dolazi već u rano ljeto.  Kod bagremova koji se uzgajaju u ukrasne svrhe narušava estetsku vrijednost. 


Podijeli na Facebooku
  • Štetni kukci