Bagremova muha šiškarica (Obolodiplosis robiniae)


Nova invazivna u Europi i Hrvatskoj, na području grada Zagreba je bagremova muha šiškarica – Obolodiplosis robiniae (Haldeman) (Diptera: Cecidomyiidae), autohtona u sjevernoj Americi, koja je prvi puta u Europi nađena 2003. godine u regiji Veneto u Italiji.
Invazivna vrsta

Počela se vrlo brzo širiti Europom pa je već sljedeće godine (2004.) nađena u Sloveniji i Češkoj, zatim 2006. u Hrvatskoj, Slovačkoj, Srbiji, Njemačkoj, Mađarskoj i Ukrajini. Tijekom 2007. godine registirana je u Albaniji, Austriji, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Francuskoj, Crnoj Gori, Nizozemskoj, Poljskoj, Švicarskoj, Rusiji i Ujedinjenom Kraljestvu. Gotovo u isto vrijeme kao i prvi nalazi u Europi bagremova muha šiškarica je prvi puta opisana u Japanu i Koreji.

Bagremova muha šiškarica se u Europi pa tako i u Hrvatskoj može smatrati novom i invazivnom vrstom štetnika. Ova muha šiškarica je u Europu vjerojatno unesena sa sadnim materijalom, a njezini glavni vektori rasprostranjenja Europom su bili objekti intenzivne trgovine biljnim materijalom, pogotovo ukrasnim sadnicama bagrema i međunarodni promet vozilima. Jaja i vrlo sitne ličinke prve generacije nalaze u se u listovima bagrema koji tek izlaze iz pupa i vrlo teško ih je uočiti golim okom. Jak napad u Pragu 2004. godine uočen je na novoposađenim biljkama uz ceste. Sitni palistići bagrema sa šiškama lagano se prenose u kamionima i automobilima pa ličinke mogu nesmetano završiti svoj razvoj u novom staništu gdje nalaze bagrem za razvoj sljedeće generacije.

Biologija

Imago bagremove muhe šiškarice je velik 2,6-3,2 mm. Ženke u proljeće odlažu jaja na donjoj strani lista i to u vrlo mlade listove koji tek izlaze iz pupa. Vrsta ima 2 do 4 generacije godišnje. Prva generacija se razvija od sredine svibnja do kraja lipnja ili početka srpnja. U zapadnoj Srbiji zabilježen je razvoj prve generacije od travnja do kraja svibnja. Rojenje prve generacije se uvijek poklapa s listanjem bagrema. Druga generacija razvija se tijekom srpnja i kolovoza, a treća tijekom rujna i listopada pa čak i do sredine studenog. U povoljnim klimatskim prilikama (rano proljeće, dugo i toplo ljeto i jesen) moguća je i djelomična četvrta generacija. Po izlasku iz jaja ličinke na rubu palistića počinju konzumirati stanice lista koji se zbog toga uvija prema dolje stvarajući šišku specifičnog izgleda (Slika 1). U šiški se nalazi 1-7, rjeđe do 10 bijelih beznogih ličinki (Slika 2), a tijekom ovog istraživanja nađene su prosječno 2 ličinke po šiški, najmanje 1, a najviše 9. One prolaze kroz nekoliko larvalnih stadija i mogu narasti do 4 mm. Prvo su bijele, a u starijim stadijima žuto-narančaste boje (Slika 3.). Biologija ove vrste nije u potpunosti razjašnjena. Tako prema nekim autorima ličinke zadnje generacije padaju iz mine na tlo, a prema drugima se kukulje u šiški na palistiću s kojim kasnije padaju na tlo na prezimljavanje. Imaga izlaze u travnju i odlažu jaja na mlado lišće.

Štetnost

Bagremova muha šiškarica stvara osobita oštećenja na palistićima bagrema-šiške (Slika 1). Zbog konzumacije ličinki dolazi do promjena u građi parenhima lista, on zadeblja i rubovi palistića se uvijaju na dolje  pa se stvaraju prepoznatljive šiške. Budući da su jedino oštećenje takve vrste na bagremu štetnika nije moguće zamijeniti s nekom drugom vrstom. Šiške u kojima se nalaze ličinke ranijih larvalnih stadija su svijetlije zelene boje, a nakon što ličinke pređu u treći larvalni stadij i počnu se kukuljiti šiške postaju žućkaste i na kraju smeđe. Tijekom istraživanja na istim listovima su nalažene i stare smeđe šiške prve generacije i nove zelene šiške druge generacije.

Veći broj šiški na listu uzrokuje smanjenje asimilacijske funkcije lista i njegovo prerano otpadanje što utječe na vitalitet bagrema. Kod ukrasnih biljaka narušena je njihova estetska funkcija.

U Hrvatskoj bagrem nije važna šumska vrsta pa se niti bagremova muha šiškarica ne može smatrati opasnim šumskim štetnikom. Zamjetne štete na bagremima u Hrvatskoj su u prvom redu one estetske jer se kultivari bagrema često sade u urbanim područjima.

Podijeli na Facebooku
  • Štetni kukci, Invazivne vrste