Crna žuna (Dryocopus martius) je stanarica većeg dijela Palearktika. U Europi nastanjuje zimzelene, miješane i listopadne šume od sjevera Finske i Rusije na sjeveru do Španjolske i Grčke na jugu. U Hrvatskoj, crna žuna obitava u svim tipovima starih šuma u svim biogeografskim regijama, ali nema je u primorju i otocima (vjerojatno zbog nepostojanja visokih starih šuma). Njezina pojavnost ovisi o veličini i starosti šume: nema je ili je neredovita u ispresijecanim šumama ili šumarcima kao ni u šumama koje su mlađe od 40 godina i koje nisu u blizini starije šume. Trebaju im stara raspadajuća stabla i panjevi za hranjenje te visoko drveće za gniježđenje i odmor Hrane se uglavnom mravima (ličinke, kukuljice i odraslim jedinkama) te šumskim kornjašima. Crna žuna je ključna vrsta u europskim šumama jer je jedina vrsta ptice koja radi velike rupe za gniježđenje koje kasnije (sekundarno) koriste druge dupljašice. Hrani se kukcima, posebno ličinkama koje se nalaze ispod kore drveta. Svojom posebno prilagođenom građom i snažnim vratom neumorno guli koru praveći velika ogoljela mjesta. Zbog svoje veličine i snage može napraviti duboke rupe u samom drvetu. Za koru se drži kratkim nogama i oštrim kandžama, dok joj rep služi da se „usidri“. Dugim jezikom iz šupljina izvlači svoj plijen. Hrani se i na tlu, skakućući po trulim trupcima koje otvara udarcima velikog snažnog kljuna, a mravi su joj čest plijen. Rupe u stablima, nakon gniježđenja žuna, koriste druge vrste ptica i sisavaca kao dom ili sklonište, te se crna žuna smatra za značajnu vrstu u šumama gdje boravi.