Dolazi na širokom rasponu domaćina, ali preferira; Abies sibirica, Abies nephrolepis, Pinus sibirica, Pinus koraiensis, Larix gmelinii, Larix sibirica, Picea ajanensis, Picea obovata. 

Epidemija se javlja svakih 10-11 godina i traje 2-3 godine. U prirodi za puni razvoj vrsti treba dvije do tri godine u kojem  vremenu gusjenice prolaze kroz  6 do 8 razvojnih stadija. Gusjenice jednu ili dvije godine prezime  u šumskoj stelji . U lipnju se gusjenice  zakukulje i razvoj kukuljice traje oko mjesec dana.  Leptiri se pojavljuju tijekom lipnja kada ženke odlažu od 200 do 300 jaja na iglice donjih grana. Tijekom epidemije jaja odlažu po cijelom drvetu i okolnom tlu. Godišnje se vrsta letom leptira širi do 100 km.

Defolijacija na boru, arišu, jeli i/ili smreci je obično velikih razmjera. Prisutnost gusjenica se lako detektira. Gusjenice i leptiri se dosta razlikuju od ostalih srodnika, čak i vrste Dendrolimus pini koja je prisutna u Europi, a najbliži je srodnik D.sibiricus. Imaga mužjaka je moguće uloviti koristeći feromonske klopke (Pletniev et al., 1999).