Gljive truležnice


Gljive truležnice su gljive koje rastu na živom ili mrtvom drvu.

U stabilnom šumskom ekosustavu, koji nije opterećen proizvodnjom kvalitetne drvne mase, ove gljive imaju svoje mjesto u procesu kruženja tvari u prirodi i prirodnoj selekciji jačih stabala. One razgrađ|uju odumrle biljne organe te naseljavaju oštećena i oslabljena stabla koja svojim djelovanjem izlučuju iz sastojina. Razgradnjom drvne tvari, zajedno s drugim mikroorganizmima u površinskom sloju tla poboljšavaju strukturu i kvalitetu humusno-akumulativnih slojeva tla. Gljive truležnice, općenito gledano, vrlo su važan čimbenik u procesu kruženja tvari u prirodi jer imaju sposobnost razgradnje drvne tvari na jednostavne spojeve. Štete od gljiva truležnica nastaju na starijim stablima i na oborenim tehničkim dijelovima stabala. Trulež u živim stablima je neizlječiva bolest, zaraza s vremenom postaje sve veća, a ne postoji siguran način da se iz žive biljke ukloni gljiva truležnica.

Stanje na području Grada Zagreba

U sastojinama hrasta lužnjaka i kitnjaka na području grada Zagreba nađeno je 9 vrsta gljiva truležnica koje napadaju dubeća stabla. Ove su gljive uglavnom napadale starija, fiziološki već oslabljela stabla i preko rana na deblu ušle su u stablo. U onim šumama na području grada koje se koriste za rekreativnu namjenu (Maksimir, ostale park šume na području grada) stabla koje su napale gljive truležnice mogu predstavljati opasnost za građane jer kod vjetra ili kiše može doći do odlamanja dijelova stabla. U većini slučajeva ove se gljive mogu smatrati značajnim članom šumskog ekosustava jer pridonose biodiverzitetu i sudjeluju u lancu razgradnje tvari. U gospodarskim šumama na području grada Zagreba gljive truležnice zabilježene su na pojedinačnim stablima i nisu imale štetni utjecaj na zdravstveno stanje hrastovih stabala.

U šumama grada Zagreba nađene su sljedeće vrste gljiva truležnica:

  • Bijela rupičarka (Ganoderma applanatum) je gljiva truležnica koja izaziva bijelu trulež na stablima. U deblo ulazi preko ozljeda, a stablo je podložno lomovima. Napada listače, a na području grada Zagreba najčešće je nalažena na stablima lužnjaka i kitnjaka.
  • Sjajna rupičarka (Ganoderma lucidum) je gljiva truležnica koja stvara crvenosmeđa plodišta u pridanku stabla. Kod napadnutih stabala povećana je opasnost od loma, a bila je česta na hrastovima na istraživanom području.
  • Guba na hrastu (Phellinus robustus) je gljiva truležnica koja uzrokuje i odumiranje dijelova krošnje. Uzrokuje bijelu trulež unutar debla (bjeljika i srž). Ova je vrsta bila česta u lužnjakovim i kitnjakovim šumama na području grada, posebno na starijim stablima.
  • Baršunasta guba (Inonotus hispidus) je gljiva truležnica koja uzrokuje intenzivnu bijelu trulež srži te kod napadnutih stabala postoji velika opasnost od lomova. Zabilježena je na starijim stablima lužnjaka, posebno na području parka Maksimir.
  • Žuti kruh (Laetiporus sulphureus) je gljiva truležnica koja uzrokuje smeđu trulež tj. brzo raspadanje srži stabla. Kod napadnutih stabala postoji velika opasnost od lomova. Zabilježena je na srednjedobnim i starijim stablima hrasta na području parka Maksimir.
  • Vukovo meso (Fistulina hepatica) je gljiva truležnica koja ima tamnocrvena, mesnata plodna tijela. Plodišta se nalaze u donjim dijelovima napadnutog stabla, a srž takvog stabla postaje crveno do tamnosmeđe boje. Ova vrsta ne ubija stablo izravno, ali često nastaju lomovi.
  • Zečarka (Grifola frondosa) je gljiva truležnica koja stvara plodišta pri samom pridanku stabla, a napadnuta stabla podložna su lomovima.
  • Hrastova labirintica (Daedalea quercina) je gljiva truležnica koja uzrokuje smeđu trulež srži. Ona je parazit rana, a plodna tijela razvijaju se po cijelom deblu. Smanjuje stabilnost stabla i povećava opasnost od loma.
  • Armillaria spp. je skupina gljiva nađena  u šumama gdje su zastupljeni hrast lužnjak, kitnjak i lipa. Gljive ovoga roda su po patogenosti parazitske i saprofitske. Mogu uzrokovati ugibanje mladih stabala četinjača i sušenje starijih stabala. Uzrokuju i trulež korijena i središnjeg dijela baze starih stabala. U šumama grada Zagreba, posebno u park šumi Maksimir primijećenoje prisustvo gljiva iz roda Armillaria, na starim panjevima, trulim deblima, ali one su prirodni članovi šumskih ekosustava i sudjeluju u procesu razgradnje tvari. Niti u jednoj sastojini nisu zamijećene značajnije štete od ovog roda gljiva.
Podijeli na Facebooku
  • Štetne gljive