Kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus ) je novi i značajan štetnik na pitomom kestenu (Castanea sativa) u Hrvatskoj. To je invazivna strana vrsta prisutna u šumama pitomog kestena.

Kestenova osa šiškarica podrijetlom je iz Kine od kuda je zaraženim sadnicama proširena dalje po svijetu. Smatra se jednim od najznačajnijih štetnih organizama pitomog kestena u Europi.

Kestenova osa šiškarica ima jednu generaciju godišnje, a razmnožava se partenogenezom pa embrij nastaje aseksualno, bez oplodnje. Odrasli oblici, vrlo sitne crne osice (poznate su samo ženke) izlaze iz šiški uglavnom od polovice lipnja do kraja srpnja (ovisno o temperaturi i nadmorskoj visini). One odlažu 3-5 jaja u pup pitomog kestena, a svaka ženka može odložiti preko 100 jaja. Životni vijek ženki je kratak (oko 10 dana). Ličinke izlaze iz jaja za 30-40 dana, a rani larvalni stadiji prezimljavaju u pupu. U proljeće za vrijeme vegetativnog rasta na listovima i izbojcima stvaraju se 5-20 mm velike šiške u kojima se nalaze komorice s jednom do nekoliko bijelih ličinki.

Kestenova osa šiškarica napada samo pitomi kesten i ne može se zamijeniti niti s jednim drugim štetnikom. Šiške su 5-20 mm velike, zelene ili ružičaste, lako uočljive na izbojcima i listovima. Razvijaju se na mladim izbojcima, peteljkama ili na glavnim žilama lista. Nakon izlaska imaga šiške se osuše, postanu drvenaste i ostaju na izbojcima i do dvije godine. Šiške su lako uočljive i prepoznatljive, no jaja i ličinke prvog larvalnog stadija u pupu mogu se utvrditi samo mikroskopskim pregledom.

Kestenova osa šiškarica, zbog napada pupova i stvaranja šiški, sprečava razvoj izbojaka i cvjetova i smanjuje plodonošenje pitomog kestena. U Hrvatskoj se kestenova osa šiškarica uspješno kontrolira primjenom biološke metode suzbijanja parazitoidom Torymus sinensis.