Kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus)


Kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus Yasumatsu; Hymenoptera: Cynipidae) je novi i značajan štetnik na pitomom kestenu (Castanea sativa) u Hrvatskoj.

Kestenova osa šiškarica podrijetlom je iz Kine od kuda je zaraženim sadnicama proširena dalje po svijetu. Smatra se jednim od najznačajnijih  štetnih organizama pitomog kestena u Europi. U Hrvatskoj i Europskoj uniji ima status karantenskog štetnog organizma. U Hrvatskoj je jedini domaćin pitomi kesten i štetnik se ne može razviti niti na jednoj drugoj vrsti drveća.

Biologija kestenove ose šiškarice

Kestenova osa šiškarica ima jednu generaciju godišnje, a razmnožava se partenogenezom pa embrij nastaje aseksualno, bez oplodnje. Odrasli oblici, vrlo sitne crne osice (poznate su samo ženke) izlaze iz šiški uglavnom od polovice lipnja do kraja srpnja (ovisno o temperaturi i nadmorskoj visini). One odlažu 3-5 jaja u pup pitomog kestena, a svaka ženka može odložiti preko 100 jaja. Životni vijek ženki je kratak (oko 10 dana). Ličinke izlaze iz jaja za 30-40 dana, a rani larvalni stadiji prezimljavaju u pupu. U proljeće za vrijeme vegetativnog rasta na listovima i izbojcima stvaraju se 5-20 mm velike šiške u kojima se nalaze komorice s jednom do nekoliko bijelih ličinki.

Kestenova osa šiškarica napada samo pitomi kesten i ne može se zamijeniti niti s jednim drugim štetnikom. Šiške su 5-20 mm velike, zelene ili ružičaste, lako uočljive na izbojcima i listovima. Razvijaju se na mladim izbojcima, peteljkama ili na glavnim žilama lista. Nakon izlaska imaga šiške se osuše, postanu drvenaste (Slika 5) i ostaju na izbojcima i do dvije godine. Šiške su lako uočljive i prepoznatljive, no jaja i ličinke prvog larvalnog stadija u pupu mogu se utvrditi samo mikroskopskim pregledom.

Širenje zaraze

Glavni način širenja kestenove ose šiškarice je prenošenjem zaraženih biljnih dijelova u nova, nezaražena područja putem reznica, plemki za cijepljenje ili sadnica pitomog kestena s pupovima u kojima se nalaze jaja ili rani larvalni stadiji. Na takvim pupovima se, osim mikroskopskim pregledom, ne može utvrditi prisutnost ose. Osa se širi i aktivno (samostalni let ženki) i pasivno (pomoću vjetra ili čovjeka). Ne prenosi se sjemenom pitomog kestena.

Štetnost kestenove ose šiškarice

Kestenova osa šiškarica, zbog napada pupova i stvaranja šiški, sprečava razvoj izbojaka i cvjetova i smanjuje plodonošenje pitomog kestena. Brojni stručnjaci je smatraju najznačajnijim štetnikom pitomog kestena u cijelom svijetu. Postoje izvještaji o smanjenju uroda i do 80 % kod uzgajivača ploda pitomog kestena. Šiške smanjuju fotosintetsku površinu i zaustavljaju rast izbojaka (Slika 6). Kod jakog napada zdravstveno stanje stabla se narušava i proizvodnja plodova se znatno smanjuje. Višegodišnjim napadima dolazi do postupnog smanjenja vitalnosti kestenovih stabala i smanjenja uroda, može uzrokovati sušenje mladih biljaka, a do sada još nisu zabilježena sušenja odraslih stabala.

Prepoznavanje

Šiške kestenove ose šiškarice su lako prepoznatljive i ne mogu se zamijeniti sa simptomima zaraze niti jednog drugog štetnog organizma. Nalaze se na žilama lista, i pri bazi muških cvjetova, veličine su od 0,5 do 4 cm. Zelene su do crvenkaste boje (ovogodišnje) (slika 2, 4, 6)  ili smeđe, drvenaste prošlogodišnje šiške (slika 5). U svakoj se šiški nalazi jedna do nekoliko komorica s ličinkama (slika 3).  Na listu se može nalaziti i nekoliko šiški koje deformiraju list i smanjuju lisnu površinu.

Suzbijanje kestenove ose šiškarice

U slučaju pozitivnog nalaza štetnog organizma mjere se provode sukladno dijelu II. Priloga II. Pravilnika o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja  kestenove ose šiškarice Dryocosmus kuriphilus Yasumatsu (Narodne novine 124/08). Jedina djelotvorna metoda suzbijanja je uklanjanje i spaljivanje zaraženih izbojaka i cijelih mladih biljaka. Kod starijih stabala potrebno je ukloniti što je više moguće zaraženih izbojaka. Trenutačno ne postoje djelotvorni insekticidi protiv ovog štetnog organizma. Istraživanja prirodnih neprijatelja još su u tijeku.

Invazivna vrsta 

Kestenova osa šiškarica je nova invazivna vrsta štetnika u Hrvatskoj. Tijekom sljedećih godina očekuje se širenje kestenove ose šiškarice u šumama pitomog kestena na području cijele Hrvatske. Brzini širenja pogoduje kontinuirani areal pitomog kestena, biologija samog štetnika (ženke koje se razmnožavaju nespolno i ležu veći broj jaja), otežano otkrivanje u ranim razvojnim stadijima i nedostatak prirodnih neprijatelja. Svakako je potrebno kontrolirati prenošenje zaraženih izbojaka i biljaka u ta područja. Širenju zaraze pogodovat će i prenošenje odraslih ženki u vozilima ili odjeći ljudi, posebno s područja Medvednice koje je popularno među izletnicima, u nova područja. Takav način prijenosa je vrlo teško spriječiti.

Podijeli na Facebooku
  • Štetni kukci, Invazivne vrste