Obična bukva (europska bukva,lat. Fagus sylvatica) bjelogorično je drvo iz porodice Fagaceae, najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj. Bukva raste na brdskim i planinskim položajima srednje, zapadne te jugoistočne Europe. U Hrvatskoj je autohtona vrsta drveća. Raste iznad pojasa hrastovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva. Naraste do 40 m visine. Debljina debla može biti i preko 1 m prsnog promjera. Krošnja je široko zaobljena. Kora debla je siva, glatka i tanka. Lišće je eliptično, dugo 8 cm. Rub lista je valovit i fino trepavičasto dlakav. List bukve u mladosti je bogat vitaminom C. Bukva spada i u ljekovito bilje. Koristi se kora mladih grana te katran dobiven suhom destilacijom grančica. Sasvim mladi listovi mogu se jesti u sirovom ili prokuhanom stanju. Jestivi su i prženi plodovi iz kojih se može dobiti kvalitetno jestivo ulje ( bukvice sadrže oko 36 % ulja ). Plod se zove bukvica, po 1-3 trobridne sjemenke se nalaze u drvenastoj ljusci koja je obrasla čekinjavim dlakama. Latinsko ime Fagus potječe od grčke riječi fagein (jesti) zbog jestivih plodova.