Pissodes strobi


Dvije su vrste pipa iz roda Pissodes potencijalno  značajni štetnici na području EPPO regije. To su P. nemrensis koji dolazi na četinjačama na području Kanade, sjevera SAD-a i Južne Afrike te P. strobi koji dolazi na četinjačama na području Sjeverne Amerike u Kanadi i SAD-u.
DOMAĆINI

Picea sitchensis, Pinus strobus, Picea engelmanii, Picea glauca, Picea abies, Picea omorika, Picea mariana, Picea pungens, Picea rubens, Pinus banksiana, Pinus contorta, Pinus pungens,  Pinus resinosa, Pinus rigida, Pinus sylvestris, Pseudotsuga menziessi

BIOLOGIJA

Odrasla jedinka P. strobi može živjeti do 4 godine i prezimljuje u sloju otpalih iglica na tlu ili na gornjim dijelovima stabala.  Pipe izlaze od ožujka do kraja travnja i puzu ili lete do  terminalnog izbojka stabla domaćina (najdalji zabilježeni letovi su 74 km za mužjaka i 85 km za ženke). Hrane se unutrašnjošću kore i kambijem, izgrizajući hodnike do 2,5 mm u promjeru. Maksimalna aktivnost  odraslih jedinki u proljetnoj populaciji nastupa pri temperaturi kore od  26-31°C za vedra, topla dana.  Sva aktivnost prestaje iznad 35°C ili ispod 8°C. Ovipozicija nastupa u izgriženim hodnicima pri temperaturi kore od 25-29°C i relativne vlažnosti od 20-55%. Imaga izlaze od kraja srpnja do kraja rujna ovisno o stanišnim uvjetima. Mužjaci, ali ne ženke, postaju spolno zreli prije hibernacije, te oni proizvode agregacijski feromon. Aktivno hranjenje imaga se nastavlja do hibernacije u listopadu i studenom.

SIMPTOMI

U proljeće je prisutno pretjerano curenje smole iz rupica. Stabla su oslabljena i umiru. Na višim stablima, uginuli terminalni pup je zamijenjen jednom ili više grana, koje preuzimaju ulogu terminalnog pupa. Prilikom toga dolazi do zakrivljena debla. na ispiljenim daskama šteta je vidljiva kao kompresijsko drvo, sa velikim kvrgama, ukriženih vlakana.

ŠTETNOST

P. strobi je značajni štetnik u Kanadi, posebice u sastojinama obične smreke (Picea abies) i autohtone Picea glauca. Također je značajan štetnik na Pinsu strobus uzrokujući smanjen volumni prirast i pad kvalitete. Na području Ontaria (Kanada)u periodu od 1980-1983, godišnji pad prirasta je bio otprilike 8000 m3 , volumni gubitak od 15.400 m3 te dodatnih 15.600 m3 drva koje je izgubilo na vrijednosti  25% (Gross,1985).





Podijeli na Facebooku
  • Karantenski organizmi