Smrekov pisar (Ips typographus) je najopasniji štetnik smreke. To je sekundarni štetnik koji napada fiziološki oslabljena stabla iako kod jakog napada može napasti i zdrava stabla.

Smrekov pisar ili smrekov osmerozubi potkornjak je mali kukac koji živi pod korom smrekovih stabala. Crnosmeđ ili crn, s punktiranim linijama na pokrilju; na obronku se sa svake strane nalaze 4 zupca. Dugačak je oko 5,5 mm. Jedan od najpoznatijih i za smreku najopasnijih štetnika, iako je u prvom redu sekundaran. Najčešće napada smreku, a osim nje još borove i ariše. Pod korom pravi jedno-, dvo- ili trokrake uzdužne hodnike. Duljina hodnika ovisi i o gustoći populacije, odnosno intenzitetu napada. Što je napad potkornjaka jači, to su hodnici manji, a ako je slabiji, isti su dulji. Iako se, kao i ostali potkornjaci, može smatrati sekundarnim štetnikom, kod masovne pojave postaje primaran, jer može napasti i potpuno zdrava stabla. Uz povoljne uvjete može izazvati kalamitet. Pripada u srednje rane potkornjake - pojavljuje se tek u travnju, a drugi puta u srpnju; druga je generacija redovito slabija po intenzitetu. U povoljnim prilikama daje i treću generaciju. Potkornjaci 2. generacije prezime, pa kopuliraju tek u proljeće. Razmnjažanje traje od proljeća do zime, tako da se pod korom mogu naći jedinke u raznim fazama razvoja. Napad na stabla traje od proljeća do rujna; kad nastupi hladnije vrijeme, povlače se pod koru ili u stelju, i tamo prezimljuju. Osim redovne dvije dolazi i do stvaranja sestrinskih generacija. Ženka odloži 30-100 jaja. Larvalni su hodnici dugački prema mogućnostima, a materinski 5-15 cm. Larvalni su tek par centimetara dugački, a na kraju svakog nalazi se zipka. Cijela se grizotina nalazi u kori. Dopunsko prežderavanje mladi potkornjaci vrše najprije u produžetku zipke, a kad izađu van, prelaze ponekad i na druga stabla. Ako su se u jesen kasno pojavili, dopunsko prežderavanje čine u proljeće na raznim otpacima smreke ili na boru, arišu, jeli, pa čak i bukvi. Kod nas se javlja periodički masovno, redovito u sušnim godinama, dakle prvenstveno uvjetovano klimatskim prilikama.