Vatrena stjenica je jedna od najčešćih stjenica u šumama, a posebno u parkovima.

Vatrena stjenica je jedna od najčešćih stjenica u šumama, a posebno u parkovima. Masovno se nalazi na lipovim stablima u drvoredima gdje se vrlo često javlja u tolikom broju da cijela debla budu prekrivena stjenicama.
Na lipovim stablima se tijekom jeseni i zime zadržava u velikim skupinama na južnim dijelovima debla. Hrani se mrtvom organskom tvari i sjemenom lipe i crnog sljeza iz kojeg siše sokove. Zbog svoje crvene boje i zadržavanja u velikim skupinama na donjim dijelovima debla lako je uočljiva. Iako vatrena stjenica ne čini nikakve vidljive štete na stablima, svakako se treba spomenuti zbog redovite prisutnosti i masovnosti pojave na istraživanom području.
Vatrene stjenice dobile su naziv od crvenocrne boje. Na crvenom polukrilju prepoznatljivi su crni oblici – veliki trokut, dvije točke te dvije veće, nepravilnije mrlje. Tijelo je duguljasto i ovalno, s dugačkim i crnim člankovitim ticalima te nogama. Ova je vrsta česta u šumama, ali i u gradskim parkovima, uz kuće. Redovito ju nalazimo uza stabla lipe čijim se sjemenkama hrani. Dolazi i uz crni sljez na kojemu siše sokove, a hrana joj je i mrtva organska tvar s tla. Ova je stjenica često vrlo brojna pa treba paziti kuda se gazi. Ujesen i zimi te u rano proljeće zadržavaju se na toplijoj, južnoj strani stabala. Još je zanimljivije da ih nerijetko nalazimo u parovima, i to spojene sa stražnje strane. Takvu sliku najčešće viđamo u proljeće, za parenja. Tako ostaju satima, često i danima. Mužjaci time osiguravaju da budu jedini očevi potomstvu ženke s kojom se pare.