Xylosandrus crassiusculus


Vrsta potkornjaka drvaša koja potječe iz Azije, a na područje Afrike je introduciran prije otprilike 100 godina. Prije 30 godina je prvi puta zabilježen i na području sjeverne i centralne Amerike (SAD, Costa Rica i Panama), ali i na području Oceanije. Na području Europe je prvi put zabilježen 2003. godine i to u Italiji (Toskana), a kasnije je pronađen u Liguriji (2007) i na području Venecije (2010). 2014. godine zabilježen je prvi puta i na području Francuske.
DOMAĆINI

Ceratonia siliqua, Ficus carica, Malus domestica, Prunus avium, Prunus domestica, Prunus persica, također zabilježen je na vrstama iz ovih rodova (Acacia, Alnus, Azalea, Cornus, Hibiscus, Koelreuteria, Lagerstroemia, Liquidambar, Magnolia, Prunus, Quercus, Populus, Salix, Ulmus)


BIOLOGIJA

Ženke X. crassiusculus  ubušuju u grančice, grane i manja debla drvenastih vrsta, ulazna rupa je širine 2 mm. U njima rade sustav hodnika u predjelu drva i srži, gdje unose ambrozija gljive s kojima su u simbiozi. Ženka radi komoricu gdje ostavlja jaja. Ličinke se hrane ambrozija gljivama koje su u sustavu hodnika. Ova vrsta potkornjaka drvaša se razvija u materijalu koji je promjera 2 do 30 cm, ali može ga se pronaći i u manjim granama. S obzirom na zdravstveno stanje samog domaćina, ovog potkornjaka drvaša se može pronaći u zdravim stablima, stablima pod stresom i svježe posječenim stablima. Za razvoj same vrste potrebna je velika vlaga, a mjesta napada na živim stablima su u razini tla na sadnicama ili na ranama na kori kod većih stabala. Mužjaci su rijetki, manjih dimenzija i ne lete. Omjer spolova je 1 mužjak na 10 ženki. Ženke se pare sa svojom braćom. Pojava ove vrste se obično događa u proljeće kada se ženke ubušuju, iako se manji broj jedinki može uočiti i tijekom ljeta i jeseni. U JI dijelu SAD ova vrsta je aktivna od ožujka do kraja jeseni, te obično ima 2 generacije godišnje (bivoltina).


SIMPTOMI
Simptomi pojave ovog potkornjaka drvaša su venuće, odumiranje i pucanje grana, te sušenje samog stabla. Sadnice koje su svježe posađene obično imaju simptome napada oko korijenovog vrata, te se mogu osušiti. Najprepoznatljiviji simptom napada ove vrste su karakteristično štapićasto oblikovani ekskrementi i piljevina dužine 3 do 4 cm. Ovaj potkornjak drvaš je crvenosmeđe boje, dužine 2 do 3 mm kod ženki, a mužjaci su 1,5 mm. Ličinke su bijele boje i bez nogu (apodne), u obliku slova C sa dobro razvijenom kapsulom, te se nemogu lako razlikovati od ostalih vrsta potkornjaka drvaša.

ŠTETNOST
Na području Republike Hrvatske se nalazi veliki broj vrsta koje ovaj štetnik napada, a s obzirom na blizinu mjesta pojave ovog štetnika u Italiji (Venecija), postoji velika mogućnost širenja štetnika i na područje Republike Hrvatske. Također u velikoj opasnosti od napada ovog štetnika su i rasadnici s obzirom na veliki broj vrsta koje mogu biti potencijalni domaćini, a iz razloga što jedan od načina širenja ovog štetnika je pomoću sadnog materijala. 


Podijeli na Facebooku
  • Karantenski organizmi