Godišnje izvješće IPP-a u šumarstvu za 2014. godinu
2014. godinu obilježila je pojava invazivnih vrsta kao što su šimširov moljac (Cydalima prospectalis) i azijska strizibuba (Anoplophora sinensis) koje predstavljaju veliku prijetnju za naše šume i nasade. Uočena su masivna sušenja šimšira na cijelom području RH. Započet je i velik projekt biološkog suzbijanja kestenove ose šiškarice (Torymus sinensis), invazivne vrste na pitomom kestenu. Znanstvenici Hrvatskog šumarskog instituta, Zavoda za zaštitu šuma uz potporu Ministarstva poljoprivrede, prvi puta u našem šumarstvu, krenuli su u biološko suzbijanje unošenjem parazitoida kestenove ose šiškarice. Također, pokrenuta je digitalizacija svih uzoraka u laboratoriju Zavoda, te su sada sve jedinice strogo praćene pomoću posebno izrađenog softvera, obilježene QR kodom i elektornski upravljane.
Strane invazivne vrste smatraju se jednom od najvećih prijetnji bioraznolikosti i opisuje ih se kao izuzetan globalni problem. Kao i druge europske zemlje, Hrvatska nije imuna na invazije stranih vrsta kukaca. Šimširov moljac je jedna od nedavno zabilježenih invazivnih vrsta kukaca koja se počela intenzivno širiti i činiti štete u Hrvatskoj. U ovom radu opisana je biologija ovog štetnika i daje se prognoza njegovog širenja i šteta u Hrvatskoj. Tportal donosi članak o ovoj novoj invazivnoj vrsti, a članak se može preuzeti u Prilogu. U Prilogu se također mogu preuzeti upute za suzbijanje ovog novog invazivnog štetnika šimšira.
Tijekom 2014./2015. godine započet je i velik projekt biološkog suzbijanja kestenove ose šiškarice (Torymus sinensis), invazivne vrste na pitomom kestenu. Znanstvenici Hrvatskog šumarskog instituta, Zavoda za zaštitu šuma uz potporu Ministarstva poljoprivrede, prvi puta u našem šumarstvu, krenuli su u biološko suzbijanje unošenjem parazitoida kestenove ose šiškarice.
Također je i sam informacijski sustav Zavoda za zaštitu šuma tijekom 2014./2015. godine značajno unaprijeđen novim mogućnostima uz potporu Ministarstva poljoprivrede. Pokrenuta je digitalizacija svih uzoraka u laboratoriju Zavoda, te su sada sve jedinice strogo praćene pomoću posebno izrađenog softvera, obilježene QR kodom i elektornski upravljane. Time su se se značajno unaprijedile mogućnosti obrade podataka dobivenih eksperimentima, kako u kvantitativnom, tako i u kvalitativnom smislu.
