Šumske sastojine u kojima je pitomi kesten u omjeru smjese zastupljen s više od 50% čine

površinu od 15.000ha. Pitomi kesten je u gospodarstvu zanimljiva vrsta kao drvo za proizvodnju tanina, građevno drvo i za proizvodnju plodova.U gotovo svim sastojinama pitomog kestena prisutan je rak kore čiji uzročnik je gljiva Cryphonectria parasitica (Murr.) Barr. Poznato je kako je bolest prvi put zapažena u Hrvatskoj 1955. godine otkad se proširila na sve kestenove sastojine.U sklopu udruženja za svjetsku konzervaciju, gljiva C. parasitica uvrštena je u popis sto svjetski najgorih invazivnih vrsta organizama kao najveća prijetnja bioraznolikosti. Kako bismo odgovorili na pitanje stagnira li bolest ili napreduje, oporavljaju li se sastojine pitomog kestena u Hrvatskoj prirodnom biološkom kontrolom te je li oporavak sastojina moguć bez intervencije šumara, postavljene su trajne pokusne plohe: Sljeme, Markuševac, Bistra, Vučjak Tješnjak i Šamarica.

Rezultati pokazuju povećanje broja zaraženih i suhih stabala, kao i broja rakastih tvorevina u odnosu na broj zaraženih stabala te ukupan broj stabala iz čega se može zaključiti kako je rak kore pitomog kestena u progresiji. Razvoj bolesti potenciran je i sveukupnim lošim stanjem kestenovih sastojina.