U ovome radu istraživana je prilagodba autohtonih parazitoidskih kompleksa na novo unesene strane i invazivne vrste lisnih minera u fauni Hrvatske. Istraživani su parazitoidski kompleksi domaćih vrsta lisnih minera: Phyllonorycter roboris, Phyllonorycter quercifoliella, Tischeria ekebladella i Phyllonorycter klemannella i stranih vrsta Phyllonorycter robiniella, Parectopa robinella, Phyllonorycter platani, Cameraria ohridella i Phyllonorycter leucographella.

U ovome radu istraživana je prilagodba autohtonih parazitoidskih kompleksa na novo unesene strane i invazivne vrste lisnih minera u fauni Hrvatske. Istraživani su parazitoidski kompleksi domaćih vrsta lisnih minera: Phyllonorycter roboris, Phyllonorycter quercifoliella, Tischeria ekebladella i Phyllonorycter klemannella i stranih vrsta Phyllonorycter robiniella, Parectopa robinella, Phyllonorycter platani, Cameraria ohridella i Phyllonorycter leucographella.

Za svaki parazitoidski kompleks izračunat je koeficijent dominacije D, Shannonov indeks diverziteta H i ujednačenosti vrsta E te klaster analiza za usporedbu sličnosti između parazitoidskih kompleksa domaćih i stranih vrsta lisnih minera. Domaći lisni mineri P. roboris/P. quercifoliella i T. ekebladella imali su najraznolikije i najujednačenije parazitoidske komplekse. P.kleemanella i P. platani su zbog dominacije monofagnih parazitoida imali znatno niže vrijednosti H i E. P. roboris/P. quercifoliella, P. robiniella, P. leucographella, P. robiniella i T. ekebladella.

imaju najsličnije parazitoidske komplekse. Između parazitoidskih kompleksa domaćih i stranih vrsta pokazane su sličnosti, što ukazuje na prilagodbu polifagnih parazitoida na novo unesene domaćine. Svi parazitoidi uzgojeni iz ovih uzoraka su generalisti, česte i brojne vrste na različitim vrstama lisnih minera reda Lepidoptera, kojima su domaćini drvenaste biljne vrste. Ovo istraživanje pokazalo je da će se nakon unašanja, domaće vrste polifagnih parazitoida relativno brzo prilagoditi na novog domaćina, što će zasigurno imati utjecaj na gustoću njihovih populacija i eventualne štete. Ovakav tip prilagodbe mogući je model koji će se ponoviti kod drugih stranih i invazivnih vrsta u Hrvatskoj. Članak u cijelosti možete pročitati u prilogu.