Hrastov četnjak (Thamatopoea processionea) je leptir koji je štetnik u hrastovim šumama. Može izazvati štete u šumama, ali puno je bitniji njegov javnozdravstveni značaj. Uzročnik iritira kožu (urtikarija), a ponekad uzrokuje i teže posljedice kao primjerice astmatski napada. Uzrok iritacija su fine mikroskopske dlačice 0.1-0,25mm. One se nalaze na jastučićima tzv. ogledalima sa gornje strane gusjenica. Kada gusjenice osjete opasnost, dlačice se lome i budu nošene vjetrom, kod suhog vremena na značajnije udaljenosti. Dlačice su ušiljene i imaju kuku te se ubuše u kožu. Na vrhu dlačice nalazi se prostor u kojem je protein tzv. thaumetopein koji izaziva reakciju imunog sustava, koja se manifestira kod svakog čovjeka na drugačiji način: od lokalne upale kože do anafilaktičkog šoka. Posljedice upale kože traju otprilike tjedan dana, a komplikacije nastaju kada je kontakt dlačica sa sluzi npr. očima. U gnijezdima se nalazi ogroman broj tih dlačica i mogu izazvati urtikariju i godinama nakon što gusjenice napuste gnijezdo. 

Jaja ovog štetnika su bijele boje veličine 1mm. Nalaze se u gornjem dijelu krošnje na tankim izbojcima glatke kore. Ženka ih polaže u jednoslojnoj pločici i pokrivanih ljuščicama kako bi ih prikrila od prirodnih neprijatelja. Ženka polaže između 30 i 300 jaja. Gusjenice sa izlaze iz jaja krajem travnja početkom svibnja.  Prolaze kroz 6 stadija i mogu narasti do 5 cm. Ističu se skupine gusjenica koje se kreću kao procesije sa mjesta okupljanja do mjesta brsta. Mlade gusjenice su svijetlije boje i okupljaju se  na spojenim dijelovima listova. 

Tipične  kuglasta gnijezda (do veličine nogometne lopte) ili duguljasta gnijezda (do 1m), paučinaste nakupine ispunjene ekskrementima pojavljuju se u kasnijim stadijima, tek u 5 stadiju i nalaze se na deblu i rašljama ili donjim dijelovima jačih grana. Pojavljuju se sredinom lipnja. Hrane se isključivo hrastovima (monofagi). U paučastim gnijezdima gusjenice se kukulje u srpnju i traje 3-5 tjedana.

Leptiri predstavljaju odrasli stadij (imago) a pojavljuje se u srpnju i kolovozu. Oplođene ženke već drugu noć nakon kopulacije odlažu kompletan broj jaja. Iako i mužjaci i ženke mogu daleko letjeti, njihov je let dosta neprimjetan jer vrlo kratko žive. Za šumarstvo hrastov četnjak nema veći značaj budući da rijetko dolazi do golobrsta. Međutim, nekoliko golobrsta za redom mogu biti uzrokom odumiranja pojedinih stabala, jer se stablo slabije regenerira budući da je brst dosta kasan.

Opasnost urtikarije počinje sredinom svibnja i traje sve do kasno u jesen. To je važno jer se otrovne dlačice nalaze u gnijezdima  i izravan kontakt stvara probleme naročito šumskim radnicima koji obaraju stabla sa gnijezdima. Stoga treba na to obratiti pažnju.

Hrastov četnjak spada u kukce koje vole toplinu te će za odlaganje jaja ženka birati stabla gdje ima puno sunca, npr na rubovima šume, parkovima, soliteri i drvoredi, dakle tamo gdje ujedno najčešće borave ljudi. Tu igra značajnu ulogu i svjetlost gdje se u naseljenim područjima privlače leptiri. U šumi dobrog sklopa rijetko će se naći ovaj štetnik.