Širenje štetnika zbog klimatskih promjena

Borov četnjakThaumatopoea pityocampa

Sustav za mapiranje rizika i rano upozoravanje u kontinentalnim
urbanim područjima zbog utjecaja klimatskih promjena.

NE DIRAJTE gnijezda niti gusjenice!
Otrovne dlačice uzrokuju urtikarije i jake alergijske reakcije (dermatitis, respiratorne smetnje) kod ljudi i kućnih ljubimaca.
Dlačice ostaju aktivne i u napuštenim gnijezdima!

Ključne informacije

Javnozdravstveni problem

Gusjenice su prekrivene toksičnim dlačicama koje se otpuštaju u opasnosti. Izravan kontakt ili prijenos zrakom uzrokuje urtikarije, iritacije kože, oštećenja oka i anafilaktički šok kod ljudi i kućnih ljubimaca. NE DIRAJTE! Dlačice ostaju aktivne i u napuštenim gnijezdima.

Saznaj više →

Rasprostranjenost i klimatske promjene

Urbana područja imaju više temperature od šuma zbog efekta urbanog toplinskog otoka (UHI), što gusjenicama omogućuje bolje preživljavanje i širenje u kontinentalna urbana područja. Toplije zime ubrzavaju životni ciklus i širenje prema sjeveru i višim nadmorskim visinama. Projekt procjenjuje i ekonomski i ekološki štetni utjecaj vrste.

Saznaj više →

Biologija i biljke domaćini

Ciklus: Jedna generacija godišnje. Leptiri od lipnja do kolovoza.
Domaćini: Borovi (crni, bijeli) i cedri, često u urbanim zonama.
Gusjenice: Prezimljuju u gnijezdima, procesije od veljače do svibnja.

Saznaj više →

Javnozdravstveni problem i štetnost

Borov četnjak je značajan štetnik bora — kod jakog napada gusjenice mogu pobrstiti sve iglice na stablima. Na urbanim područjima je, međutim, primarno javnozdravstveni problem.

Gnijezda niti gusjenice se NE SMIJU DIRATI!

Gusjenice imaju otrovne dlačice koje kod ljudi i životinja izazivaju jake alergijske reakcije. Ponekad je dovoljno samo proći ispod stabala s gnijezdima da se dlačice prenesu na kožu i izazovu alergijsku reakciju.

Posebno su ugrožene životinje (psi i mačke) — njuškanje gusjenica može dovesti do teških simptoma i posljedica.

Posebno je opasno kada gusjenice krenu u četi na kukuljenje — nikako ih se ne smije dirati. I nakon izlaska gusjenica iz gnijezda, dlačice ostaju na stablu, deblu i tlu te i dalje mogu izazvati alergije.

Rasprostranjenost i klimatske promjene

Borov četnjak je od prirode u Hrvatskoj rasprostranjen u obalnom dijelu i tamo je uobičajeni štetnik borova. Zbog klimatskih promjena i visokih zimskih temperatura vrsta se počela širiti prema sjeveru, u kontinentalna urbana područja.

Gusjenice borovog četnjaka toleriraju zimske temperature do −7 °C ako su zaštićene u gnijezdu. Na niskim temperaturama gusjenice se ne hrane i ne mogu preživjeti — promjena zimskih temperatura bila je glavni ograničavajući faktor za širenje prema kontinentalnoj Hrvatskoj.

Svaka vaša dojava ažurira kartu rasprostranjenosti i pomaže u procjeni rizika daljnjeg širenja.

Biologija i biljke domaćini

Borov četnjak ima jednu generaciju godišnje. Leptiri izlaze iz tla od lipnja do kolovoza — ženka odmah odlaže 150–350 jaja na iglice bora u obliku jajnog legla.

Od srpnja do listopada iz legla izlaze mlade gusjenice koje grade male inicijalne zapretke. Sele se na toplije položaje na stablu i konačno stvaraju veliki zapredak u kojem prezimljuju, iz kojeg izlaze na hranjenje borovim iglicama.

Nakon razvoja, gusjenice u četi (jedna za drugom) silaze sa stabla i zakopavaju se u rahlo tlo na dubinu 5–20 cm. Spust traje od veljače do svibnja. U tlu ostaju do srpnja–rujna, kada iz tla izlaze leptiri.

Biljke domaćini: crni bor, obični bor i cedri — često sađeni kao ukrasne vrste u vrtovima i parkovima. Preferiraju soliterna stabla na sunčanim i južnim ekspozicijama; u skupini stabala ili šumi preferiraju rubna, osunčanija stabla.

Vizualna identifikacija

Borov četnjak (Thaumatopoea pityocampa) prepoznatljiv je po karakterističnim zapredcima (gnijezdima) u krošnjama i kretanju gusjenica u procesijama. Šumski štetnici

Infografika borov četnjak Kartica za brzu identifikaciju borovog četnjaka (JPG)

Sažetak projekta

Širenje rasprostranjenosti šumskog štetnika borovog četnjaka (Thaumatopoea pityocampa) u kontinentalnim urbanim područjima zbog utjecaja klimatskih promjena: mapiranje rizika i sustav ranog upozoravanja

Urbana područja sve više postaju žarišta zaraze borovim četnjakom kako vrsta širi svoj areal. Zbog širenja u urbana područja, borov četnjak prelazi iz šumskog štetnika u veliki javnozdravstveni problem. Urbana područja imaju više temperature (efekt urbanog toplinskog otoka — UHI) od šuma, što omogućava gusjenicama bolje preživljavanje i širenje.

Svrha ovog istraživanja je identificirati, mapirati i procijeniti rizik od daljnjeg širenja borovog četnjaka (Thaumatopoea pityocampa) u kontinentalnim urbanim područjima Hrvatske, s posebnim naglaskom na utjecaj klimatskih promjena, razvoj učinkovitog sustava ranog upozoravanja te procjenu ekonomskog i ekološkog štetnog utjecaja ovog štetnika.

Kroz detaljno razumijevanje dinamike populacije borovog četnjaka u izmijenjenim klimatskim uvjetima, istraživanje teži pružiti znanstvene osnove za razvoj strategija upravljanja i mjera suzbijanja koje će minimizirati negativni utjecaj na urbano zelenilo i ljudsko zdravlje.

Ciljevi projekta

Jedan od ciljeva projekta je uspostava sustava ranog upozoravanja u obliku lako dostupne aplikacije za građane u kojoj će građani moći dojavljivati pojavu borovog četnjaka te dobivati aktualne informacije o pojavi i opasnostima. Građani će moći dobiti povratne informacije vezane uz točnost dojave lokaliteta pojave borovog četnjaka.

Multidisciplinarni pristup

Borov četnjak zahtijeva multidisciplinarni pristup upravljanju koji uključuje šumarske, javnozdravstvene i komunalno-urbanističke službe. Provode se programi obuke i opremanja za osoblje odgovorno za terenske intervencije te edukacija stručnjaka javnog zdravstva za prepoznavanje rizika. Kontinuirano se provode kampanje podizanja svijesti javnosti o rizicima borovog četnjaka.

Opis projekta (PDF)

Dojavite nalaz — Sustav ranog upozoravanja

Pomažete nam u praćenju širenja. Svaku dojavu provjeravaju stručnjaci.

Ime i prezime

Email adresa

Datum

Poruka *

Točna lokacija *

Pomažete nam u praćenju širenja. Svaku dojavu provjeravaju stručnjaci.

Priložite fotografije * (najmanje jedna)

Povucite fotografije ovdje ili kliknite za odabir Maks. 5 MB po fotografiji · JPG / PNG · Do 10 fotografija

Posljednja izmjena: siječanj 2026. · Primjenjuje se od pokretanja sustava dojava.

1. Voditelj obrade osobnih podataka

Hrvatski šumarski institut, Zavod za zaštitu šuma i lovstvo
Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko, Republika Hrvatska
E-pošta: borov.cetnjak@sumins.hr · Web: www.sumins.hr

2. Svrha i pravna osnova obrade

Osobni podatci prikupljaju se isključivo u svrhu provođenja znanstvenog istraživanja o rasprostranjenosti i širenju borovog četnjaka (Thaumatopoea pityocampa) te razvoja sustava ranog upozoravanja u kontinentalnim urbanim područjima Republike Hrvatske, u okviru projekta sufinanciranog iz Europskoga fonda za regionalni razvoj (EFRR), program Konkurentnost i kohezija 2021.–2027.

Pravna osnova obrade je:

Čl. 6. st. 1. toč. e) Uredbe (EU) 2016/679 (GDPR) — obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju javnih ovlasti voditelja obrade;
Čl. 9. st. 2. toč. j) GDPR-a — obrada u svrhe arhiviranja u javnom interesu, znanstvenog ili povijesnog istraživanja, uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera.

3. Kategorije prikupljenih podataka

Podatak	Svrha
Ime i prezime	Identifikacija prijavitelja radi eventualnog povratnog kontakta
Adresa elektroničke pošte	Potvrda primitka dojave i komunikacija vezana uz nalaz
Datum nalaza	Praćenje fenologije i sezonske dinamike vrste
GPS koordinate lokacije	Kartiranje rasprostranjenosti i procjena rizika širenja
Fotografije nalazišta	Stručna verifikacija nalaza
Tekstualni opis nalaza	Detaljnija procjena tipa i intenziteta zaraze

4. Primatelji osobnih podataka

Prikupljeni podatci namijenjeni su isključivo ovlaštenomu osoblju Hrvatskoga šumarskog instituta zaduženom za praćenje istraživanja. U svrhu upravljanja rizicima mogu se, u anonimiziranom obliku, dijeliti s tijelima nadležnim za zaštitu šuma i javno zdravstvo (Hrvatska šumarska komora, zavodi za javno zdravstvo). Podatci se ne prenose u treće zemlje izvan Europskoga gospodarskog prostora niti se ustupaju komercijalnim subjektima.

5. Rok čuvanja podataka

Osobni podatci čuvaju se za trajanja projekta i još pet (5) godina nakon njegova završetka (najkasnije do 31. prosinca 2033.), što je uvjetovano obvezama prema tijelu za upravljanje sredstvima Europske unije. Nakon isteka toga roka podatci se trajno brišu ili anonimiziraju.

6. Prava ispitanika

Sukladno GDPR-u imate pravo:

Pristupa (čl. 15.) — zatražiti potvrdu o obradi i kopiju podataka koji se na vas odnose;
Ispravka (čl. 16.) — zahtijevati ispravak netočnih ili nadopunu nepotpunih podataka;
Brisanja (čl. 17.) — zahtijevati brisanje, osim kada je obrada nužna radi izvršavanja zadaće od javnog interesa ili znanstvenog istraživanja;
Ograničenja obrade (čl. 18.) — zahtijevati privremenu obustavu obrade dok se ispituje prigovor na točnost ili zakonitost;
Prigovora (čl. 21.) — uložiti prigovor na obradu koja se temelji na javnom interesu, osim ako voditelj obrade dokaže prevladavajuće legitimne razloge;
Pritužbe nadzornom tijelu — podnijeti pritužbu Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP), Selska cesta 136, 10000 Zagreb, azop.hr.

Zahtjeve vezane uz ostvarivanje prava možete uputiti na: borov.cetnjak@sumins.hr. Odgovorit ćemo bez nepotrebnog odgađanja, a najkasnije u roku od 30 dana.

7. Dobrovoljnost dostavljanja podataka

Podnošenje dojave u cijelosti je dobrovoljno. Nepodnošenje dojave ne povlači za sobom nikakve pravne ni druge posljedice za prijavitelja.

8. Automatizirano donošenje odluka i profiliranje

Voditelj obrade ne primjenjuje automatizirano donošenje odluka ni profiliranje u smislu čl. 22. GDPR-a na temelju prikupljenih podataka.

Financiranje projekta

Projekt se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj,
program Konkurentnost i kohezija 2021.–2027.

Početak projekta: 1. 1. 2026.
Završetak projekta: 31. 12. 2028.

SUMINS GOV

Version 0.1 (Alpha)

Kontakt

Voditelj projekta:
dr.sc. Dinka Matošević

borov.cetnjak@sumins.hr