Zbog različitih informacija iz medija i dojava iz raznih dijelova Hrvatske želimo još jednom upozoriti na pojavu hrastovog četnjaka (Thaumatopoea processionea) u hrastovim šumama. Gusjenice ovog štetnika su se u velikom broju pojavile u hrastovim šumama na području Zagrebačke županije (Pisarovina, Donja Zdenčina, Jastrebarsko i okolica), karlovačko područje, sisačko područje, bjelovarsko područje, Popovača i dr. Još uvijek sakupljamo detaljne podatke o svim područjima na kojima se javio hrastov četnjak i ti će podaci biti pravovremeno objavljeni.

Gusjenice na sebi imaju dlačice koje kod ljudi i životinja izazivaju alergijsku reakciju. To su prištići i crvenilo na koži (slika 1). Ukoliko je alergijska reakcija jaka, savjetuje se javljanje liječniku uz obaveznu napomenu da se boravilo u šumi i da su vjerojatni uzrok alergije gusjenice hrastovog četnjaka. Važno je naglasiti da se osip ne može prenijeti s čovjeka na čovjeka i da nije zarazan. Osip mogu dobiti samo osobe koje su bile u kontaktu s dlačicama gusjenica.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević su obaviješteni o povećanoj pojavi hrastovog četnjaka i o mogućnosti povećanog broja alergija.

Još jednom upozoravamo da se gusjenice hrastovog četnjaka zadržavaju u većim nakupinama na deblu i granama hrasta. One na sebi imaju dlake koje se vrlo lako lome i koje u dodiru s nezaštićenim dijelovima tijela na koži izazivaju alergijsku reakciju. Savjetujemo da se takve gusjenice ne diraju i da se skrati boravak u šumi u kojoj su zamijećene takve gusjenice. Gusjenice će se uskoro zakukuljiti (razvojni stadij ove vrste leptira) i smanjit će se količina otrovnih dlačica u zraku, ali će one još uvijek ostati na stablima (u fazi kukuljice) sve dok ne izlete leptiri (tijekom ljeta). I nakon što se gusjenice zakukulje i što izlete leptiri, na stablima ostaju prazna gnijezda koja se ne smiju dirati.

Već se sada Hrvatski šumarski institut i Hrvatske šume pripremaju za poduzimanje potrebnih mjera zaštite šuma kako bi se sljedeće godine smanjila brojnost ovog šumskog štetnika, a time i negativni utjecaj na ljudsko zdravlje.