Aromia bungii


U Europi je prvi puta nađena u južnoj Bavarskoj (jedan mužjak) u privatnom vrtu. U rujnu 2012. piljevina i izlazne rupe otkrivene su u Italiji na šljivama i marelicama u području oko Napulja (Campania).

DOMAĆINI

Prunus sp. (posebno breskva i marelica), Prunus domestica, Prunus avium, Azadirachta indica (Meliaceae), Bambusa textilis (Poaceae), Diospyros virginiana (Ebenaceae), Olea europea), Populus alba (Salicaceae), Pterocarya stenoptera (Juglandaceae), Punica granatum (pomegranate - Lythraceae), Schima superba (Theaceae)


BIOLOGIJA

U sjevernoj Kini jednoj generaciji treba 2-3 godine za razvoj, a kukac prezimiljava u različitim stadijima u galerijama. Ličinke počinju s hranjenjem sredinom travnja, a vrhunac hranjenja je od svibnja do lipnja. Kukulje se krajem lipnja, a imaga izlaze od kraja lipnja do kolovoza. Jaja odlažu u pukotine na kori i deblje grane, a ličinke iz jaja počinju izlaziti nakon 8-9 dana. Imaga ispuštaju karakterističan miris kako bi se obranili od neprijatelja. 


SIMPTOMI
Ličinke A. bungii (17-22 cm duge) buše hodnike u drvu i debljim granama što uzrokuje slabljenje stabla i gubitak plodova. Prisutnost štetnika može se utvrditi na temelju izlaznih rupa i piljevine. Ličinke se uglavnom nalaze plitko ispod kore u floemu. Napada zdrava stabla i ona pod blažim stresom. Odrasli oblici su crne strizibube (40 mm duge) sa sjajnim pokriljem i karakteristično crvenim gornjim dijelom prsišta (pronotum )

ŠTETNOST
Njezin unos u Hrvatsku predstavljao bi veliku opasnost za voćarstvo i kulture topola. Budući da se procjenjuje da se ova vrsta može udomaćiti u većini EPPO zemalja (uključujući i Hrvatsku) ona se smatra vrstom visokog rizika i dodana je na EPPO A1 listu karantentskih štetnika.




Podijeli na Facebooku
  • Karantenski organizmi, Karantenski organizmi